Utjecaj prekomjernog unosa soli na šećerne bolesti

dijabetesU svijetu 415 milijuna oboljelih od šećerne bolesti

U studenom se obilježava svjetski dan šećerne bolesti uz koji se podiže svijest o važnosti pravilne prehrane za dijabetičare. Loše prehrambene navike i pretjerana uporaba određenih sastojaka poput soli i šećera štete zdravlju, a posebno dijabetičarima.

Međunarodna dijabetička federacija (Internacional Diabetes Federation – IDF) procjenjuje da danas u svijetu 415 milijuna ljudi boluje od šećerne bolesti. Prema podacima Nacionalnog registra osoba sa šećernom bolesti (CroDiab), u Republici Hrvatskoj je 2015. godine registrirano 260.092 osobe sa šećernom bolesti. Procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih veći od 400.000, a komplikacije do kojih može doći kod osoba koje boluju od šećernih bolesti, jedan su od vodećih uzroka onesposobljenja i invaliditeta.

Komplikacije šećerne bolesti mogu se spriječiti ili odgoditi održavanjem odgovarajućih razina šećera u krvi, kontrolom krvnog tlaka te odgovarajućih razina masnoća u krvi.  Jednako tako, prehrana je jedna od najvažnijih čimbenika u prevenciji šećernih bolesti. Primjerice, pretjeran unos soli i šećera može pridonijeti razvoju šećernih bolesti, kao i daljnjoj komplikaciji kod oboljelih. Stoga, svaka osoba koja boluje od šećernih bolesti trebala bi više pažnje posvetiti održavanju uravnotežene prehrane i stila života.

Smanjen unos soli u organizam preporuka je uz svaku dijetu

Ne postoji samo jedan način prehrane (dijete) kod šećerne bolesti pa je najzahtjevniji dio plana liječenja za većinu oboljelih – što, kako i kada jesti, dok pristup mora biti individualno prilagođen. Kao i kod opće populacije unos natrija trebao bi biti ograničen na 2,3 g/dan (6 g soli), s dodatnim restrikcijama za one koji imaju povišeni krvni tlak, a to je više od 50 posto osoba koje imaju šećernu bolest. Naime, kontrolirani unos soli pomaže u održavanju tlaka i kontroli zadržavanja tekućine, dok prevelik unos kuhinjske soli predstavlja rizik za nastanak povišenog krvnog tlaka, bolesti srca i krvnih žila te također ima i štetan utjecaj na jetru.

Obzirom da bi dijetoterapija trebala biti individualno prilagođena potrebama i znanju bolesnika, dijetetičar bi trebao biti aktivan član medicinskog tima koji može edukativno pomoći u savjetovanju bolesnika u izradi jelovnika. Nutricionistički uravnotežen plan uključuje cjelovite žitarice, povrće, voće, nemasno meso i ribu, mlijeko i mliječne proizvode, orašaste proizvode i biljna ulja, a bazira se na mediteranskom principu prehrane uz neophodnu redukciju soli, šećera te ljutih sastojaka.

Komentari