ZAGVOŽÐANI NE ŽELE OPET U SREDNJI VIJEK

Dedić pomiješao kotluše i luke

Piše: Milivoj REBIĆ, dipl. ing., potpredsjednik Gradske organizacije SDP-a Imotski


U Slobodnoj Dalmaciji od 12. prosinca ove godine objavljeno je priopćenje za javnost Boženka Dedića, načelnika općine Zagvozd, kao odgovor čelnicima imotskog SDP-a za, navodne, tvrdnje koje su iznijeli na konvenciji te stranke u Imotskom. Budući da je načelnik iznio same neistine, tražimo da objavite naš demanti.
Nije istina da su čelnici, a ni članovi, imotskog SDP-a na svojoj konvenciji od 24. studenoga… "prozivali župana Splitsko-dalmatinske županije, kao i neke gradonačelnike i načelnike, koji, kako se moglo čuti, rade puste projekte aerodroma i tunela kroz Biokovo, a u njihovim sredinama nigdje novog radnog mejsta…" Naime, na tu temu je govorio gost konvencije, saborski zastupnik i predsjednik Županijske organizacije SDP-a Splitsko-dalmatinske županije Vedran Lendić, koji nije čelnik imotskog SDP-a. Međutim, da je Dedić htio, mogao je pročitati u Slobodnoj Dalmaciji izvještaj s navedene konvencije i saznati pravu istinu. Izjavu Vedrana Lendića izvlači iz konteksta diskusije u kojoj je Lendić kritizirao rad župana Splitsko-dalmatinske županije i nekih načelnika i gradonačelnika u županiji koji nisu mnogo učinili na gospodarskom razvoju.
Zapostavljanje razvoja Imotske krajine za vrijeme vladavine komunističkog režima, o čemu Dedić dalje govori, nije novost. O tome sam ja osobno, i prije nego se on rodio, govorio i pisao. Treba reći istinu. Do oslobođenja od fašizma prvenstveno Zagvozd, a i Imotska krajina, bio je baš kao u srednjem vijeku. Prisjetimo se samo proizvodnje kotluša i lula, te imućnosti koja se u Zagvozdu brojem "štapa" mjerila, sirotinje, bijede i gladi.
Dedić, sav razvitak i napredak od tada do danas, gotovo pa sve pripisa u svoje zasluge i: elektrifikaciju, izgradnju škola, igrališta, zdravstvenih stanica, pošta i telefonije, magistralnog vodovoda do Kosmatovice, izgradnju i asfaltiranje cesta (možda svojata i Napoleonovu cestu)… itd. Izgradio je to narod i prije Dedića i mnogo toga prije devedesetih godina, ne negirajući pritom sve ono što je napravljeno dobro poslije devedesetih godina do danas. Ali, molim vas, konstruktivna kritika je vrijednost demokratskog razvitka i civilizacije, a u suprotnom dobro naš narod kaže: "Ne muzi jarca u rašeto."
Dedić dalje govori o strategiji gospodarskog razvoja Imotske krajine, koju valjda vidi u kontinuitetu uništavanja svih privrednih subjekata, o čemu može izmijeniti mišljenja u svojoj stranci po vertikali pa i uz pomoć župana. Otrovne strelice Dedić upućuje i našem stranačkom vrhu, bulazneći o nekakvim balkanskim asocijacijama, a defakto se pribojava uspjeha nove hrvatske vlasti i Račanova dolaska u Zagvozd na kavu autoputom Zagreb-Split-Opuzen. Na kraju, načelnik Dedić podmeće svoja leđa u obranu splitsko-dalmatinskog župana, što županu ne samo da ne treba, već otkriva tragove njegove nedemokratičnosti i jednoumlja i ne samo komunističkog.

Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published.