ANTROPOLOZI OTKRILI ZANIMLJIV FENOMEN U IMOTSKOM Krilatica ‘Imam svog čovika’ nije samo simbol korupcije

‘Imam svog čovika’, krilatica koja je svakom društvenom analitičaru znak za korupciju, za antropologa je mogućnost i sredstvo kojim pojedinac na dnu društvene ljestvice pokušava opstati u zajednici.

Tako je tumači jedno od 24 izlaganja na dvodnevnom znanstvenom skupu u povodu 70. obljetnice Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, održanog krajem tjedna u Zagrebu.

Petar Bagarić i Orlanda Obad proveli su preliminarno istraživanje korupcije u Imotskom, u kojem ‘imanje čovika’ predstavlja svojevrstan mit o Imoćanima kao predstavnicima ‘kamjenjarske snalažljivosti unutar nacionalnog korpusa’.

‘Imam ja čovika’ znači poznajem nekog tko mi može napraviti uslugu, od one banalne, primjerice instaliranja kompjuterskog softwera, do one koja izravno krši zakon – zapošljavanja u državnom poduzeću, osiguravanja mjesta u bolnici ili upisa na fakultet, objašnjava antropološki, ali i bračni par istraživača.

Pored ‘čovika’ na lokalnoj razini, postoji i ‘čovik višeg reda’, na poziciji u Zagrebu, blisku vrhu vlasti, koji pomaže u ostvarivanju potrebe ‘iznad’ Imotskog.

U iskazima na terenu povezanost lokalnih aktera s vrhom uopće se ne skriva, ističu istraživači i napominju: ‘Čak štoviše, pojedini sugovornici izražavali su prilično nezadovoljstvo spram propusta ‘onih gore’ u Zagrebu da naprave koju ‘dodatnu uslugu’ za Imotski.’

No, stanje koje su istraživači ustanovili na terenu čini opisanu strukturu prilično nerealnom.

Naime, kako ističu Petar Bagarić i Orlanda Obad u Imotskom, koje je uporište HDZ-ovih birača, posljednjih 20 godina zatvorilo se četiri ili pet tvornica, iz Imotskog su nestali rodilište i sud, čak je ukinut i javni gradski prijevoz, što je jedno od bitnih obilježja gradske sredine. Susjedno hercegovačko mjesto Posušje, u Imotskom je pojam poduzetničke uspješnosti, a prisutan je i snažan odljev stanovništva.

Na lokalnom autobusnom kolodvoru mediji kao ilustraciju lokalne pustoši snimaju takozvani ‘zid plača’ – na čijim ciglama mještani revno ispisuju imena Imoćana koji odlaze u inozemstvo.

Ipak, sudeći po iskazima iz istraživanja, unutar stranke dolazi do smjene pa mladi, uspješniji HDZ-ovci, pokreću nove projekte pa su tako nedavno otvorili Centar za odgoj i obrazovanje djece s posebnim potrebama Slava Raškaj u Kamenmostu kod Imotskog. Iako su u apliciranju za projekt korištene ‘veze’, radi se o djelovanju koje više odgovara definiciji ‘umrežavanja’ nego političke korupcije, ocjenjuju autori kao točku zaokreta.

Istraživanje ‘fenomena imam čovika’ otkrilo je da slabi socijalni kapital može rezultirati vrlo uočljivim koruptivnim radnjama, što je lako zapaziti u slučaju kada na primjer general Hrvatske vojske intervenira za upis na neki fakultet, a ne netko s toga fakulteta.

Zapravo, poimanje što je korupcija je klasno obilježeno, upozoravaju Petar Bagarić i Orlanda Obad. Tako, istraživanje među zagrebačkom poduzetničkom elitom, koja ima izniman stupanj socijalnog kapitala te veze tretira kao ‘dugoročnu suradnju na temelju koje se očekuje pozitivan ishod pojedinih natječaja’. Također, na najvišim razinama vlasti, posve su uobičajene preporuke koje se, ako se baš ne otkrije sadržaj privatne komunikacije, kao u nedavnom slučaju Hotmaila, nikad neće percipirati kao korupcija, ističu. Drugim riječima, korupcija je znatno uočljivija kad je u pitanju ‘sitna riba’.

Zato je fenomenu ‘čovika’ u Imotskom i sličnim mjestima sigurnije pristupiti kao socijalnom vezivnom tkivu. U Imotskom je važno imati nekog tko se zna snaći. Sudjelovanje u tom sustavu umreženosti u raznim nijansama sive, u kontekstu državnog sustava koji ne funkcionira, pojedincu osigurava mjesto u zajednici, zaključuju autori.

IZVOR: Jutarnji.hr

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.