buhac_krizantemaGovori li vam što ime Dalmatinska krizantema? Ne? Do prije par desetljeća cijeli kulturni svijet je tako zvao buhač, biljku porijeklom iz našega ljutog krša. Njen latinski naziv se mijenjao tako da je u starijoj literaturi možemo pronaći pod imenom Pirethrum Cineroriifolium, dok je sadašnji naziv Chrysonthemum cinerariifolium. U čemu je njena posebnost i što smo ispustili iz ruku? Cvijet ove biljke sadrži prirodne insekticide Piretrin I, Piretrin II i Cinerin. Opis morfoloških i fizioloških osobina ove biljke je sljedeći: buhač je višegodišnja biljka s moćnim, dubokim i jako razgranatim korijenom koji ima jaku moć upijanja tako da njoj suša ne može naškoditi. Nadzemni dio stabljike svake godine odumire i ponovo raste u proljeće. Stabalce je razgranato, visoko oko 0.60-0.80 m, što cijeloj biljci daje oblik maloga grma. Svaka osnovna grančica, kao i sve postrane završavaju s jednim glavičastim cvijetom. Glavica izgleda poput jednostruke tratinčice, dugih valovitih latica te cjevastih žutih cvjetova u sredini. Na jednoj biljci može biti od 200-400 cvjetnih glavica. Stabljika i listovi su izrazito sivozeleni te se buhač može rijetko zamijeniti s tratinčicama ili kamilicom. Buhač je biljka toplog i sunčanog podneblja, a što je jako zanimljivo, podnosi dobro jake mrazeve, čak i do -39 stupnjeva. Zemljište treba biti toplo, jako propusno i sadržavati dovoljno vapna. Odmah možete prepoznati da su to naša brdska zemljišta, kao i kamenjari kojih, eto, imamo više nego dovoljno. Po podatcima iz 1939. organizirano se uzgajao na čak 2032 hektara. Životni vijek ove biljke je 7-8 godina. A sada nešto o njenoj uporabnoj vrijednosti. Kao što je već rečeno, glavica ove biljke sadrži prirodne insekticide iz grupa piretroida – Piretrin I, Piretrin II i Cinerin. Važniji i djelotvorniji su Piretrini. Oni na insekte djeluju kao živčani otrov te izazivaju njihovu paralizu i smrt. Pitat ćete se zašto je pripravak od buhača bolji od sintetičkog sredstva. Odgovor je u sljedećem: sintetički insekticidi imaju jako rezidualno djelovanje, tj. dugo se zadržavaju na biljci i na namirnicama zbog čega imaju dužu ili kraću karencu. Pripravak od buhača je jako fotolabilan tako da se na dnevnoj svjetlosti  razlaže na neškodljive sastojke za 5-6 sati, što znači da se namirnice tretirane rano ujutro mogu jesti praktično isti dan. Još jedno od dobrih svojstava je to da aktivni sastojci ne prodiru kroz kožu pa se mogu koristiti za dezinsekciju ljudi i kućnih ljubimaca. Njegov tzv. knock-down učinak je skoro stopostotan, odnosno svi insekti koji dođu u kontakt s aktivnim sastojcima, brzo ugibaju. Jedino negativno svojstvo buhača je to što nije previše izbirljiv prema insektima pa stradaju i korisni insekti kao pčele, bubamare, grabežljive stjenice i slični. No to rješavamo prskanjem u sumrak. Ukoliko se aktivni sastojci razdvoje (Piretrini i Cinerin) postaju jako otrovni za ljude i životinje. Cvjetove beremo po suhom, sunčanom vremenu i sušimo ih u hladu 4-5 dana, sameljemo u prah  i imamo odličan prirodni insekticid, praktično bez karence. Možemo ga koristiti i u cvjećarstvu. U zemljama EU je postao praktično nezamjenjiv u raznim komercijalnim formama kao insekticid za ekološku i bioproizvodnju. Tržište iziskuje sve veće količine, a zemlje poput Italije, Francuske, SAD-a, Japana već su odavno spremne za tu situaciju. Naše poljoprivredne službe ovu biljku vrijednu suhog zlata  nisu uopće imale u perspektivi, što je zorno ilustrirano  time što buhač nije bio ni u kakvim planovima za poticaj. Da bude još žalosnije, velika većina zastupnika u Saboru nije imala pojma što je buhač, a ja ću sebi dopustiti pogađati  da su mislili kako je to neka buba koja jede kupus, dok Tonći Tadić nije donio jedan primjerak ove biljke i objasnio njenu vrijednost. Cvjetni prah se inače ne otapa u vodi, već u jednom drugom otapalu, no o tome drugom prilikom. Dok za buhač na državnoj razini ne dođu bolja vremena, potrudite se nabaviti 20-ak sadnica (autor ima nasad od 130 komada), malo se igrajte oko uzgoja i imat ćete jedinstveni vlastiti insekticid kojim ćete vrlo lako riješiti problem lisnih ušiju, buha, stjenica, mravi, grinja, pauka, žohara i ostalih nedragih bića na vašem cvijeću i u vašem vrtu. Sada je vrijeme za sadnju tako da dogodine u mjesecu lipnju već imate prvu berbu. A ako ste lijeni za kopanje, postoje dvije dobre pošte: prva je u Poljicima, a druga na Prpuši. Divlji buhač je nešto slabiji, ali isto dobar. I nemojte zanemariti njegovu hortikulturnu vrijednost. To je vrlo lijep cvijet. I dok ne dođe vrijeme da se naš buhač digne iz pepela, u našim trgovinama već imamo pripravke Dalmatinske krizanteme od cvjetnih glavica uzgojenih u dalekoj, prijateljskoj Liberiji. Ako mi nećemo blago, oni hoće! A tko je to spomenuo višnju marasku!

Stipe Đuzel, dipl.ing.agr.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here