Ima život na sjeveru puno draži. Pogotovo kad je sve uređeno onako kako to Nijemci znaju. Misle o svemu i svima, sve je nekako po mjeri čovjeka. Jedno od takvih mjesta na sjeveru, koje za nas s juga izgleda gotovo nestvarno, kao iz neke druge galaksije, jest otok Borkum u Sjevernom moru.

Nakon što se dođe u grad Emden na krajnjem sjeverozapadu Njemačke, brodom se plovi otprilike dva sata do Borkuma, najvećeg od istočnofrizijskih otoka u Donjoj Saskoj. Frizijski otoci, koji čine arhipelag pješčanih otoka, protežu se uz obale Nizozemske, Njemačke i Danske. Površina Borkuma je 30,74 četvorna kilometra, ima svega 5300 stanovnika, ali godišnje i 300 tisuća posjetitelja, s ostvarenih 2,5 milijuna noćenja. Idealno je mjesto za odmor, a među turistima ponajviše je umirovljenika.

Tu imaju sve: more, čija temperatura je sredinom lipnja, u vrijeme našeg boravka, bila 19 stupnjeva, duge pješčane plaže i staze uz more za šetnju i vožnju bicikla. Pogled na morsku stranu seže daleko, čini se kao da nema horizonta, već vodi u beskraj.

U gradu su na sve strane, uglavnom bijeli, hoteli čiji izgled još više dolazi do izražaja uz crvene ciglene kuće i popločane ulice, na kojima prometa gotovo da i nema, ako se ne računaju brojni biciklisti i po potrebi taksiji. Ima tu i klinika i rehabilitacijskih centara i sve drugo što upotpunjuje odmor. Cijeli otok je prepun divljih ruža, a na svakom koraku su i zečevi, skakuću po zelenim površinama, čak i po ulicama u večernjim satima. Dan dugo traje, još se dobro vidi i iza 22 sata. A noću posebni svjetlosni ugođaj pruža stari, visoki svjetionik koji se nalazi u središtu Borkuma. U jutarnjim satima na udaljenim sprudovima mogu se vidjeti i tuljani.

Život na sjeveru

Ljubazni i opušteni ljudi, prirodne ljepote, uređenost i funkcionalnost mjesta, ugodna atmosfera koja se osjeća na Borkumu i šarm otočnog života na posjetitelje djeluju tako da se ovdje žele što dulje zadržati, a nama iz južnih krajeva otkrili su novu dimenziju života na sjeveru.

Skupina hrvatskih novinara boravila je u Borkumu na studijskom putovanju u organizaciji Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Na ovom fascinantnom otoku provodi se, naime, “NETfficient”, vodeći projekt za skladištenje energije iz obnovljivih izvora. Borkum je primjer kako se postiže energetska samoodrživost. Ovaj projekt financiran je iz fondova Europske unije u okviru programa za istraživanje i inovacije EU Horizon 2020, ili Obzor 2020, kako ga zovemo u Hrvatskoj.

Ukupna vrijednost projekta je 11,4 milijuna eura, od čega Europska unija financira oko devet milijuna eura. Ovaj veliki energetski “zeleni” projekt uključuje 13 partnera iz sedam europskih zemalja – Njemačke, Španjolske, Italije, Francuske, Švedske, Velike Britanije i Belgije. Provedba je počela početkom 2015. godine, a trajanje je 48 mjeseci. Uključene su istraživačke ustanove, velike tvrtke, mala i srednja poduzeća, kao i gradska vijeća.

Kako ističu stručnjaci, “NETfficientov” sustav opskrbe energijom spaja pametno skladištenje zelene energije i učinkovite distribucijske tehnologije. Na Borkumu se iz energije sunca i vjetra zadovoljava 50 posto potreba tamošnjih potrošača, a druga polovica potrebne električne energije dolazi s kopna. Te se potrebe za energijom s kopna iz godine u godinu smanjuju kako raste proizvodnja zelene energije. Sedamdeset posto zelene energije proizvodi se iz vjetra, a 30 posto je solarna energija. Na otoku su dvije vjetroelektrane, jedna velika solarna elektrana i 45 solarnih panela na kućama i javnim zgradama.

Posebnost Borkuma i projekta “NETfficient” jest u tome da se energija iz obnovljivih izvora pohranjuje, te se tako uskladištena energija koristi u raznim situacijama. Noću se koristi za javnu rasvjetu, a ujedno sustavi za skladištenje energije kompenziraju fluktuacije u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora onda kad je proizvodnja mala ili u vrijeme vršnog opterećenja. Koristi se i za punjenje električnog autobusa gradskog prijevoza, a i akvarij na otoku koristi uskladištenu “zelenu” energiju kako bi temperatura vode bila ujednačena.

Od ugljena do održive ekonomije

Španjolski i njemački stručnjaci pokazali su nam različite tehnologije skladištenja (ultrakondenzatori, litij-ionske baterije, second-life baterije električnih vozila, vodik…). Kroz projekt su razvijeni informacijski i komunikacijski alati kako bi se što svrhovitije povezala pohrana energije, distribucija u pametnu mrežu i potrebe građana.

Priča o ovom zelenom projektu počela je protivljenjem gradnji elektrane na ugljen koja je 2012. godine planirana na obližnjem otoku Eemshavenu u Nizozemskoj. Zbog gradnje te termoelektrane, na Borkumu su odlučili postati energetski čisti otok, koji će svoje potrebe za energijom temeljiti na energiji vjetra i sunca, ali i plimnoj energiji, što se također planira.

Do 2020. godine planiraju i daljnja ulaganja kako bi ostvarili strateški cilj u razvoju ovog otoka, a taj je, kako je kazao Olaf Look, jedan od koordinatora projekta, da Borkum postane energetski samodostatan, klimatski neutralan i do 2030. godine bez emisije štetnih plinova. Već sada Borkum je primjer “pametnog otoka” i “testni laboratorij” za održivu energetsku ekonomiju. Projekt “NETfficient” postao je svojevrsni svjetionik u energetskoj tranziciji Europe. Španjolski grad Santander, koji ima oko 180.000 stanovnika i koji uvođenjem novih tehnologija postaje pametni grad, već je, slijedeći Borkum, uveo javnu rasvjetu iz pohranjene sunčeve energije.

Kako nas je informirao Rudolf Munk iz Borkumer Kleinbahna, planiraju elektrificirati i mali vlak koji povezuje luku sa središtem grada na pruzi dugoj sedam kilometara. Borkumer Kleinbahn primjer je koji bi itekako mogao poslužiti u boljem povezivanju i organizaciji lokalnog prijevoza u Hrvatskoj, a kad se kupi karta za trajekt, u njezinu je cijenu već uključen i prijevoz tim malim vlakom. Sve je čisto i učas se stigne, a uz to se pruža lijep pogled.

Trajekt na eko pogon

Na putu u “zelenu” budućnost vrijedan pažnje je i podatak da je trajekt “Ostfriesland”, koji povezuje kopno i otok, Emden i Borkum, kako su istaknuli naši domaćini, prvi u Europi koji je dizelsko gorivo zamijenio čišćim ukapljenim prirodnim plinom (LNG).

“NETfficient” je financiran iz programa Obzor 2020, a brojne su i druge mogućnosti financiranja projekata europskim sredstvima. Tako i Plan ulaganja za Europu ima za cilj mobilizirati privatne investicije u inovativnim projektima kao što je “NETfficient”. Mobilizacija privatnog kapitala ključna je značajka Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) koji pomaže pri financiranju infrastrukture i inovacijskih projekata te malih, srednjih i srednje kapitaliziranih poduzeća kroz Plan ulaganja.

Bit će zanimljivo pratiti i hoće li inicijativa s Borkuma zaživjeti na našim otocima. U tjednu iza nas Glavna uprava za energetiku Europske komisije (DG Energy) organizirala je studijski posjet otocima Krk, Cres, Lošinj, Unije, Zadar i Pag. Mogu li naši otoci biti energetski samoodrživi? Odgovor je zasigurno pozitivan. Hoće li biti, pitanje je koje ovisi o volji domaćih političara.

 

Turisti dobrodošli, ali…​

Prihod od turizma po stanovniku godišnje na Borkumu iznosi 46.129 eura, a na istočnofrizijskim otocima 63.359 eura. Inače, trgovine ne rade poslije 18 sati, našli smo otvoren jedino samoposlužni market iz lanca “Aldi”. I recepcija hotela radi samo do 18 sati. Za ulazak kasnije u hotel dobije se šifra za ulazna vrata. 

 

Potrošači koji i proizvode

Klaas Bakker, 63-godišnji inženjer, jedan je od 40 vlasnika kuća na Borkumu koji sudjeluju u ovom projektu. Na njegovoj kući, kao i na ostalima, europskim novcem postavljeni su solarni paneli i uređaji za skladištenje viškova energije. Vrijednost investicije po kućanstvu je u prosjeku 25.000 eura. Klaas Bakker nije, kao ni njegovi sugrađani, imao nikakvih troškova. Očekuje se da će se kroz uštede u energiji investicija vratiti za 12 godina. Bakkerov je glavni motiv zaštita okoliša, a solarnu energiju koristi za svoje i potrebe sumještana. “NETfficient” omogućuje krajnjim korisnicima prijelaz na tržište energije tako da ne budu samo “consumers” nego i “prosumers”, dakle potrošači koji su ujedno i proizvođači.


IZVOR kliknite ovdje

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here