– Iako je od ledenog udara prošlo već pola godine, nitko niti ne spominje potrebu ocjene razmjera šteta koji još uvijek nije utvrđen, niti je poznato kolika je površina i u kojoj mjeri pogođena, niti koliki su očekivani gubici u proizvodnji ploda i ulja masline s projekcijama za buduće razdoblje – ističe dr. sc. Mario Bjeliš sa Sveučilišta u Splitu.

Jesu li maslinari sami napravili ikakve greške?

– Krajnje je neodgovorno posljedice šteta pripisivati greškama maslinara i jesenskoj gnojidbi kao okidaču mehanizama koji su rezultirali štetama. 

Jesenska je gnojidba poznata i preporučena mjera koja se primjenjuje na širokom području ekstenzivnog maslinarenja, poglavito na škrtim i skeletnim terenima na kojima nije moguće gnojivo unijeti u tlo kultiviranjem, mehanizacijom ili fertirigacijom, već se ona provodi desetljećima u kišnom razdoblju. 

Više je nego jasno da su stabla masline u vrlo toplim uvjetima, a poglavito na skeletnim terenima i plitkim tlima, na južnim ekspozicijama počela s vegetacijom ranije jer se skeletno tlo brže grije, a poglavito na južnim osunčanim položajima ili zaklonjenim lokacijama. 

S obzirom na razdoblje na samom kraju veljače, u kojem su nastupile niske temperature, posve je očekivano razdoblje provođenja rezidbe kao najosnovnije preporučene agrotehničke mjere potrebne za redovito plodonošenje, te su orezana stabla na navedenim položajima vegetirala još intenzivnije.

CIJELI RAZGOVOR PROČITAJTE U NOVOJ MASLINI KOJA JE NA KIOSCIMA OD 4. SRPNJA



Izvor: Slobodna Dalmacija

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here