RaštikaMoć medija je raštiku, s pravom, u Americi centrirala na poziciju jedne od najtraženijih i najzdravijih poljoprivrednih kultura. Ni mi što se toga tiče ne zaostajemo. Otkad je na jučerašnjim stranicama Slobodne Dalmacije osvanuo tekst o ljekovitosti te kupusnjače, telefoni u Zagori ne prestaju zvoniti.

Na posebnom se udaru našla Braniteljska poljoprivredna zadruga “Imoćanka” u Glavini Donjoj, najveći hrvatski proizvođač raštike, u kojoj se od jučer tražila i preko veze. Pa ima li je, pitamo upravitelja Tea Klapirića.

– Nema. Nema je više ni za lik, a kamoli priko veze. Sve nam je otišlo prije nekog vrimena. A nema je jer je na minus 15, koliko je ovih dana u Imotskom bilo, više nemoš uzgojit. Telefoni ne staju zvonit, svi zovu, svi pitaju za rašćiku, svi bi je tili napravit za ručak. I neka, drago nam je da su ljudi počeli uviđat kolika se moć i zdravlje u toj našoj biljci kriju. Nisu naši stari ludi bili, rašćika se tada, isto kao i danas, u ovom kraju uvik uzgajala. I uvik se i jila. Uživali su u njoj i stoka i ljudi. I bili su puno zdraviji. Ona je tad bila hrana koja je tradicionalno bila na stolu – kaže Klapirić.

Svima koji bi se s raštikom uhvatili u koštac dajemo i trenutačno najtraženiju informaciju: nove količine stižu u proljeće. Treba pregurati ovu hladnu zimu i debele minuse, te pričekati novo zelenilo koje će sazriti za nekoliko mjeseci.

A one koji misle da će se snaći s uvozom, moramo razočarati. Konkurencije što se tiče naše raštike, nema. Ova iz Dalmatinske zagore nema takmaca za bitku i upravo zato je i omiljena delikatesa diljem cijele zemlje.

Uspijeva samo na škrtoj zemlji

– Na kontinentu se raštika ne uzgaja. Pokušali su nešto na nekim lokacijama, ali nije to to, listovi su joj bili dugi metar. Nije ni po ukusu bila slična. To je bilo samo za stoku, ali ne i za ljude. Ne odgovara njoj takva bogata zemlja. Ona traži škrtost, surove vremenske uvjete. Da bi bila tako “koncentrirana” i bogata hranjivim tvarima, mora biti na udaru suše, pa jesenskih kiša, a onda jake zime. Pa kada se nađe takva zemlja, vremenski uvjeti, a onda i križanje sorti svih ovih godina, a još staro sime koje naši ljudi ovde čuvaju, tada nastaje ona prava rašćika. Ne možemo se požaliti, zapravo ovo nam je dobar znak da moramo razmišljati o širenju proizvodnje – kaže Klapirić, koji kilogram raštike od kooperanata otkupljuje za šest kuna, te upakirano šalje trgovačkim lancima, gdje se pola kilograma, s nekih 25 do 30 listova, prodaje za 9,90 kuna.

Eto, da i mi u nečemu moćnu Ameriku preteknemo. Puno prije dr. Oza i ostalih čimbenika, u našoj se zemlji raštika s užitkom degustirala. Debelo nakon toga došla su istraživanja, analize, dokazi, preporuke, a s njima i činjenice koje navode zašto je raštika jedan od stupova zdrave hrane.

Među ostalim, u svom sastavu nosi veliku količinu minerala, vlakana i, što je vrlo važno, antioksidansa koje moderna znanost, medicina posebice, drži za preventivnu kariku u borbi protiv tumora, osobito debelog crijeva.

Raštika je jak antioksidans

– Upravo ona karakteristična gorčina kao zaštitni znak raštike dolazi od koncentriranih antioksidansa. Surovi uvjeti u kojima raste, izraziti nedostatak vlage ljeti, a zatim i zimske ledene bure, u njoj koncentriraju gomilu antioksidansa. I upravo je zbog takvih uvjeta života u našoj Zagori raštika tako tvrda, snažna. Opali je vrućina, dotaknu je jesenske kiše, pa onda po njoj udari zima. Sve to utječe na gorčinu. Jeo sam je i u Americi, ali potpuno je drukčijeg okusa tamo. Nije toliko gorka kao naša jer se tamo stalno zalijeva – kaže dr. sc. Gvozden Dumičić sa splitskog Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša.

Imamo i preporuku: ako mislite da je time što je gorča i zdravija, griješite. U narodu se lijepo kaže kako previše soli ni mačkama nije drago. Tako je i s raštikom. Antioksidansi su iznimno zdravi nutrijenti, no to ne znači da se preporučuju u golemim količinama. Zato i s konzumacijom ove kupusnjače, u kojoj gorčina upravo dolazi zbog tog spektra spojeva, treba biti pažljiv.

– Svakako tu prvu vodu u kojoj se kuhala treba baciti. Ljudi kažu da joj treba izvući gorčinu. A onda se nastavi kuhati u drugoj vodi – savjetuje dr. sc. Gvozden Dumičić.

Dobra za tlakaše i trudnice

Osim antioksidansa, minerala i vlakana, u raštiki ima i vitamina A, B, C, E, sumpora, kalcija, cinka i mangana, folne kiseline. Pogodna je za visokotlakaše i trudnice. Koristi se kao preventiva za razne tumore, posebice debelog crijeva. Preporučuje se i ljudima s povišenim zločestim kolesterolom.

Izvor: Slobodna Dalmacija

[polldaddy poll=9635046]