Mi baziramo suradnju s progresivnim centrističkim opcijama ili pojedincima koje ne žele reformirati SDP ili HDZ već žele reformirati Hrvatsku

Pokret za mlade nova je politička opcija na hrvatskoj sceni, koju čine Nezavisna lista mladih i Akcija mladih. Popričali smo s Antom Pranićem, predsjednikom NLM-a i gradonačelnikom Vrgorca, koji je preko Mostove platforme zaslužio mjesto u Saboru i figurirao kao mlada snaga te opcije.

Razlaz s Mostom: kako, zašto, buduća suradnja?

– Sami ste dali odgovor u pitanju. U pitanju niste naveli razlaz s Mostom nezavisnih lista. Izbacili ste taj bitan dodatak ‘nezavisnih lista’. Odavno je Most prestao biti platforma, a postao klasična stranka koja sada traži prostor na desnici. Mi baziramo suradnju s progresivnim centrističkim opcijama ili pojedincima koje ne žele reformirati SDP ili HDZ već žele reformirati Hrvatsku. U toj suradnji je bitan program, sadržaj i zajednički motivi za bavljenje politikom, a ne prazna forma, populistički diskurs i borba za mandate s ciljem financiranja stranačke administracije.

S kojim još nezavisnim listama pričate i očekujete da se priključe vašoj platformi?

– Nama je fokusu djelovanja usmjeren prema demografiji i mladima. Pričamo sa svima akterima u Hrvatskoj kojima su bitne upravo te javne politike. Naravno da se priča i s drugim nositeljima ili kreatorima drugih javnih politika. Pustimo da vrijeme sve pokaže. Bitan je sadržaj.

Koji Vam je bio ključni trenutak kada ste odlučili da Most više nije ono što ste željeli?

– Ekipa u Nezavisnoj listi mladih odlučila se je za formiranje županijskog kluba vijećnika NLM-a zbog drugačijeg pogleda na buduća djelovanja na razini županije. Duže vrijeme kroz 2019. godinu nije bilo dijaloga između Mosta i Nezavisne liste mladih. Pričao sam o tome. Čekali smo da prođu EU izbori da slučajno ne utječemo na rezultat negativnim medijskim percepcijama. Iza EU izbora uslijedio je naš sastanak s predstavnicima Mosta. Otvoreno smo popričali o svemu i shvatili da to više nije to.

Tko je odgovoran za skretanje Mosta udesno? Petrov, Grmoja, netko treći?

– Ne mislim komentirati unutrašnje djelovanje i rad drugih opcija.

S kojom platformom planirate izaći na parlamentarne, a s kojom na lokalne izbore?

– Kroz osnivanje Pokreta za mlade zajedno s Akcijom mladih, želimo fokusirati naše javne politike prema demografskoj obnovi. Naša suradnja izvire iz zajedničkog shvaćanja da u jako kratkom vremenu moramo mladima pokazati da su nam njihove potrebe prioriteti. Ako se to ne dogodi postaje upitna održivost svih sustava, a ponajprije mirovinskog, zdravstvenog i obrazovnog. Definirali smo nekoliko ključnih prioritetnih tematskih područja koji mogu značajno poboljšati društveni, ekonomski i politički položaj mladih u Hrvatskoj. Osim nama bitnih javnih politika prema mladima, otvoreni smo za daljnju suradnju s opcijama i istaknutim pojedincima kojima su prioriteti antikorupcija, reforma državne i lokalne uprave, reforma pravosuđa, smanjenje poteznih presija te usklađivanje izbornih zakona s Ustavom. Nakon što prođu parlamentarni izbori, pričat ćemo o lokalnim izborima.

Stoji li Ivica Relković iza te platforme mladih?

– Gospodina Relkovića nadasve cijenim kao analitičara i političkog stratega koji često radi dobre političke prognoze. Sada smo u potpunosti otvoreni prema javnosti kako i s kim surađujemo, a tako će ostati i u slučaju sklapanja novih partnerstava. Pokret za mlade kreirali su Nezavisna lista mladih i Akcija mladih, a naša se suradnja temelji na zajedničkim, jasno definiranim politikama. Na idućim parlamentarnim izborima želimo mladima dati razlog za izlazak na izbore.

Spominjalo se neko vrijeme da ćete biti kandidat za župana. Što je bilo s tim i imate li ambiciju?

– Prečesto u javnosti i u medijima govorimo kroz pitanje osobne ambicije. Meni prvom je moja osobna ambicija nebitna. Našoj županiji trebaju promjene. Ipak, to ne znači da treba posložiti tim za uspješan lov na mandate, već tim koji će htjeti i znati preuzeti odgovornost i građanima predstaviti konkretan program.  Iskreno, ne mogu se miriti s činjenicom da je ovo najbolje što se tiče rezultata rada naše županije. U našoj županiji doći će do promjena 2021. godine, ako tako narod odluči. Treba ponudi drugačiju viziju razvoja ovog dijela Dalmacije. Svi koji imaju želju, energiju i konkretne prijedloge su dobrodošli u budući tim. Čast svim drugim županijama, ali Splitsko-dalmatinska županija,uz regionalni centar Split, treba biti lider dalmatinskim županijama. Zbog nečinjenja i nedonošenja strateških odluka, nalazimo se iza drugih dalmatinskih županija po mnogim parametrima, osim u zapošljavanju po županijskim službama. Odluku o kandidaturi za župana nisam donio, ali, ponavljam, nije to pitanje moje osobne ambicije, već je to pitanje poslagivanja tima koji može isporučiti promjene i pomake koje građani željno iščekuju.

Mislite li da je loše što ste istodobno bili gradonačelnik, županijski vijećnik i saborski zastupnik?

– Moj tjedan se sastoji od sedam radnih dana, a radni dan od 12 sati. O kilometrima prijeđenim u automobilu bolje da ne govorim. Ponekad to umori čovjeka, ali zapravo volim taj brzi tempo. Imamo jako kvalitetan tim mladih ljudi, kako u gradu, tako i u saborskom klubu, koji su mi oslonac u svemu.

Vjerujem da bi Ante Pranić, da nije ušao u politiku, kritizirao nekoga tko je u isto vrijeme gradonačelnik, županijski vijećnik i saborski zastupnik.

– Da. Teško je raditi paralelno, ali takav je splet okolnosti. Volonter sam u Vrgorcu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.  Bio sam zamrznuo mandat u Županiji na godinu dana pa se vrtio uočio formiranja kluba. U Vrgorcu imamo kvalitetan tim mladih ljudi koji rade odličan posao dok me nema i na njih se mogu apsolutno osloniti s maksimalnim povjerenjem. Rezultat ovog načina rada znači da nemate ni jedan slobodan dan u tjednu ili godišnji odmor ljeti. Dobro u ovome svemu je što dobijete širu sliku problema i rada lokalne, regionalne i nacionalne razine. Na izvoru sam informacija i koristim  saborsku govornicu da ukažem na problem na lokalnoj i regionalnoj razini.

Prkić, Ivošević i Bradarić-Šljujo

S obzirom da su na vašoj tribini bili Jakov Prkić, Bojan Ivošević, Ante Bradarić-Šljujo, znači li to neku buduću suradnju?

– Sve navedene cijenim i zahvaljujem im na dolasku. To su izrazito kvalitetni pojedinci koji su se kroz svoj rad dokazali, svak se na svoj način bori za to da se kvaliteta života u Splitu prestane urušavati. Sasvim mi je zamislivo da s njima surađujem.

Da prođete u Sabor na parlamentarnim izborima, s kim biste koalirali, a s kim nikad?

– Nije pitanje s kim ću ja koalirati. Želimo provesti ključni programske prioritete koju su sam temelj suradnje u okviru Pokreta za mlade, i to se neće nimalo promijeniti dan nakon izbora. Mogu vam odmah reći da ne se ne vidimo u suradnji sa strankama koje se nalaze na rubovima, ekstremima političkog spektra, posebice ne sa strankama koje javno zagovaraju kršenje odredbi postojećeg Ustava.

Optužili ste Keruma za urbanističku korupciju, možete li precizirati na što konkretno mislite?

– Govorio sam o trgovačkoj političkoj sprezi koja oblikuje urbanističke planove. U Splitu politička sprega koči u donošenju jer očito nekima nije u interesu već 12 godina donijeti temeljni dokument za razvoj Splita. Svima je dobro poznato tko je u strukturi vlasti kontinuirano u Splitu od 2009. godine do danas kroz većine u Gradskom vijeću. SDP-ovi i HDZ-ovi gradonačelnici naglašavali su važnost donošenja GUP-a Splita, ali to se ne događa. Zašto? Očito ih netko koči. Neka javnost prosudi. Možda se trebaju iscrpiti prostorni potencijali nekih lokacija predviđenih starim GUP-om, a da se pri tome slučajno ne otvore konkurentne zone novim GUP-om. Također je zanimljivo igranje s Marjanom na području Bena. Prijedlogom izmjena županijskog prostornog plana ukida se odredba da se za park-šumu Marjan mora izraditi prostorni plan područja posebnih obilježja (PPPPPO-a). Ukidanjem PPPPPO-a otvara se mogućnost gradnji na Marjanu.

Hoćete li imati svog kandidata na idućim izborima za gradonačelnika Splita?

– Sve vremenom će sve biti jasno.

Treba li privatizirati državna, županijska i gradska poduzeća koja nisu od strateškog značenja?

– Nisam za državno sufinanciranje vječitih državnih gubitaša. S tim jednostavno treba prestati. Ja sam za otvorenu tržišnu utakmicu bez preferiranja javnih poduzeća, osim u poslovima koji su od nacionalnog interesa i strateškog značaja.

Ocjena mandata Blaženka Bobana?

– Od mene kao oporbenog županijskog vijećnika nećete dobiti objektivnu sliku. Mislim da ova županija može bolje. Boban je zadržao iste ljude na čelnim funkcijama u Županiji. Ne vidim neka osvježenja. Moja je zadaća na sjednicama skupštine ukazivati na konkretne probleme koje Županija mora riješiti, ukazivati na nered i nemar, a ne pričati o tome što ja mislim o županu. Kao i uvijek, ocjenu mandata dat će građani na izborima.

Da ste župan, koja bi bila prva tri Vaša poteza?

– Pokrenuo bih široki participativni proces izrade strategije razvoja županije do 2030. godine, uz osiguranje inputa svih relevantnih struka, svih zainteresiranih udruženja i građana pojedinaca. Osim razvoja bitno je voditi brigu o okolišu. Strategija je temelj za prostorni plan županije, ali i financijske okvire rashodovne strane svih budućih proračuna. Prvi radni dan zabranio bih zapošljavanja na neodređeni period u svim postojećim županijskih službama. Zatražio bih izradu rebalansa proračuna s ciljem usmjeravanja novca u projekte zbrinjavanja otpada jer kasnimo desetljeće.

Kako oživjeti Dalmatinsku zagoru?

– Dalmatinska zagora se ne smije promatrati kao zaseban prostor već u ovisnosti s obalom. Ne trebamo ići daleko i preslikavati modele iz Provanse u Francuskoj, pogledajmo kako je oživjela unutrašnjost Istre povezavši se s obalom. Dalmatinska zagora u dijelu Splitsko-dalmatinske županije ima više pršuta i vinove loze nego cijela Istra, ali to slabo promoviramo. Ne povezujemo resurse Zagore i obale. Sve sagledavamo odvojeno umjesto da radimo projekte povezivanja. Dalmatinska zagora je veliki potencijal u gospodarskom smislu. Prostor je idealan za energetske projekte s naglaskom na obnovljive izvore energije, posebice eksploatacija Sunčeve energije. Osim toga, Dalmatinska zagora ima bogato kulturno nasljeđe koja može stvoriti dodanu vrijednost u sektoru turizma. Veliki dio nalazi se u okviru brdsko-planinskog područja Hrvatske, a za lakši život na tom području nacionalna politika treba povući odlučne poteze u smislu definiranja određenih olakšica za građane i gospodarstvenike.

Pričalo se o aerodromu u Šestanovcu, a Vi se spominjali lokaciju kraj Vrgorca… Što je s tim?

– Nemamo strategiju razvoja prostora naše županije. Vrgorac se nalazi na pola puta između Splita i Dubrovnika na križanju europskog koridora Vc i naše Dalmatine. Gradnjom tunela koji bi spajao trajektnu luku Drvenik i čvor Ravča kraj Vrgorca na autocesti A1 dodatno bi se prostorno valorizirao taj dio Dalmacije. Netko u našoj županiji treba shvatiti da će u budućnosti zračni prijevoz biti iznimno popularan. Prije 30 godine nije se moglo zamisliti da će avionska karta biti svega 500 kuna. Zamislimo što će biti u narednih 30 godina. Umjesto da već sada stvaramo preduvjete za takve investicije putem idejnih rješenja i prostorno planskih dokumentacija, mi i dalje mislimo kako će zračna luka oko Splita zadovoljiti apsolutno sve potrebe daljnjeg razvoja turizma. To je sindrom razmišljanja u okvirima jednog mandata, i to možete vidjeti diljem Hrvatske – nitko ne promišlja dugoročno i strateški. Meni se smiju kada o tome pričam. Kad već spominjemo letenje, dat ću vam još jeda primjer. Turska regija Cappadocia poznata je po letenju balona i padobranskom jedrenja. Prava turistička atrakcija koja privlači goste pred i post sezone. Zašto to ne bi bila atrakcija Dalmatinske zagore? Pa u sličan projekt je već krenula Varaždinska županija.

Županijski prostorni plan?

– Bušenje Jadrana, omogućavanje gradnje velikih trgovačkih centara u blizini obale, dopuštanje daljnje betonizacije obale, otvaranje mogućnost građenja u park-šumi Marjan. Jednom riječju – loše. Bit ćemo protiv. Prije treba donijeti Strategiju razvoja županije do 2030. godine u koju će biti uključeni svi dionici i koja je jedini pravni temelj za definiranje izmjena županijskog prostornog plana.

Regija Dalmacija

Treba li ukinuti županije i podržavate li smanjenje broja gradova i općina?

– To su izrazito složeni procesi i treba biti oprezan u najavama. Svi koji govore u startu da treba ukinuti, a da pri tome ne znaju ni korake, samo koriste tu tematiku za samopromociju. Županije trebe transformirati u dva koraka. U prvom koraku treba smanjiti njihov broj. Na primjer, naše četiri južne županije treba spojiti u jednu – Dalmaciju. Treba uzeti u obzira određene projekte koji su prijavljeni na bespovratna sredstva preko županija u ovom pravnom obliku. Već bi sada trebalo definirati strategije budućih razvoja na razinama spajanja nekoliko županija za sljedeće programsko razdoblje da nam se ne događaju činjenice kako su centri za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije i Šibensko-kninske županije međusobno udaljeni svega 27 kilometara, a i razvojne projekte treba projektirati u međusobnoj usklađenosti. U tom prvom koraku spajanja doći će do racionalizacije u svakom obliku. To se može provesti do 2025. godine. U drugom koraku treba prepustiti ovlasti sa županija na veće gradske centre, tako da u konačnici 2029. godine županije budu sa znatno smanjenim ovlastima i nadležne isključivo za strateške razvojne i prostorne planove višeg reda. O smanjenju gradova i općina svi govore, a nitko ne provodi. Treba promijeniti paradigmu. Prvo treba okrupniti uslužna područja. Na primjer, svaki grad ili veća općina ima trgovačko društvo za zbrinjavanje otpada. Zašto ne bi imali jedno na razini županije? Ista je stvar s vodoopskrbnim područjima. Jedino takav način povezivanja urbanih i ruralnih područja jamči održivu i jednaku cijenu usluge prema svima. Mogu se definirati uslužna područja više gradova i općina, što vodi do jednostavnijih procesa upravljanja i povećanjem efikasnosti koja stvara administrativne viškove. Pristalica sam toga da funkcije načelnika manjih općina zakonom definiramo kao volonterske.

Zalagali ste se za tunel Ravča – Drvenik, smatrate li da je prosvjed uspio? Odnosno je li prosvjed išta ubrzao…

– Građani polako počinju shvaćati da se za promjene i bolju Hrvatsku sami moraju boriti. Ne radi se samo o prosvjedima za Ravča-Drvenik tunel. Mogao bih pričati roman o tom projektu. Politika ga je ponovno gurala 5-6 godina unatrag. Ne shvaćaju važnost aktiviranja druge najznačajnije trajektne luke u našoj županiji i njeno direktno povezivanje na autocestu A1 kod čvora Ravča što bi znatno rasteretilo trajektnu luku Split.

Izvor: Dalmatinski portal

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here