Sastanak Europskog vijeća koji bi mogao više nego ijedan summit do sada pretvoriti EU u “tvrđavu Europu”, zatvoreniju za neregularne migrante nego ikad prije, započeo je u Bruxellesu, a mnogi su lideri uoči dolaska dali poprilično dramatične izjave. Mnogi, ali ne i hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je u svom stilu nastojao sve dedramatizirati.

Summit se događa nakon što je Italija počela odbijati brodove sa spašenim migrantima u svoje luke, ali Plenković ne misli da postoji opasnost, o kojoj je prekjučer govorio i bivši ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, da neki od tih brodova budu preusmjereni do hrvatskih obala.

– Kad se uoče takvi brodovi, treba ih odvesti do najbliže luke. To su međunarodne obveze. S te strane ne vidim da je scenarij kojeg spominjete realan – rekao je Plenković na ulasku na summit.

EU summit | Autor : Reuters/Pixsell Foto: Reuters/Pixsell

Talijanski premijer Giuseppe Conte odmah je na početku summita blokirao sve zaključke o svim temama, pa i onima oko kojih nema nikakvog spora, dok ne vidi kakvi će na kraju biti zaključci o migracijama. A u njima Italija želi vidjeti referencu o “zajedničkoj odgovorsti” EU za migrante koji doplove do Italije. Summit je tako započeo tvrdim talijanskim stavom da “ništa nije dogovoreno dok nije sve dogovoreno”.

Summit se događa i nakon što je njemačka vlada kancelarke Angele Merkel zapala u političku krizu zbog tzv. sekundarnih migracija, odnosno kretanja tražitelja azila koji su doplovili do Italije ili Grčke dalje prema Njemačkoj. Slamku spasa kancelarki Merkel možda je dao grčki premijer Alexis Tsipras, koji je uoči summita poručio da je Grčka spremna potpisati bilateralni sporazum s Njemačkoj o bržem vraćanju takvih tražitelja azila, odnosno o sprečavanju sekundarnih migracija.

EU summit | Autor : Reuters/Pixsell Foto: Reuters/Pixsell

Uspije li Merkel iskoristiti ovaj sastanak Europskog vijeća kako bi uvjerila sve kritičare da su takvi bilateralni sporazumi dobro rješenje, možda joj i popusti pritisak sestrinske demokršćanske stranke CSU koja, suprotno njezinoj volji, želi da njemačka policija stoji na njemačkim granicama i odbija sekundarne migracije. Plenković na ulasku nije ostavio dojam ni da je to nešto dramatično, što se tiče izravno Hrvatske:

– Mi razgovaramo o poboljšanju sedam zakonskih prijedloga koji se odnose na reviziju dublinske uredbe. Kao što znate, po toj uredbi moguće je sklapati bilateralne sporazume koji bi omogućili kvalitetniju suradnju među državama članicama kad je riječ o toj sekundarnoj migraciji – rekao je hrvatski premijer, a na pitanje je li Njemačka tražila i od Hrvatske da potpišemo taklav bilateralni sporazum odgovorio: – Došlo je do određenih kontakata na diplomatskoj razini, ali nikakvih konkretnih dogovora nije bilo – poručio je Plenković. 

Kancelarka Merkel u Bundestagu je, uoči puta za Bruxelles, ponovila da bi migracijska kriza mogla “odlučiti sudbinu EU-a”. 

U nacrtu zaključaka Europskog vijeća, o kojima su lideri raspravljali do dugo u noć, govori se o stvaranju “platformama za iskrcaj izvan Europe”. Kako je objasnio austrijski kancelar Sebastian Kurz, to znači novi pristup u kojem je “osnovna ideja da ljudi, koji su spašeni s mora u svom nelegalnom pokušaju ulaska u EU, ne budu prevezeni do EU, nego do druge države izvan EU”. Iako se ne zna još koje tu to druge države koje bi na to pristale, ni bi li to bilo legalno po međunarodnim konvencijama, svejedno u Europskom vijeću vjeruju da već takav novi pristup, izražen u službenim zaključcima, može poslati snažnu poruku i krijumčarima ljudi (da će njihov biznis biti razbijen) i migrantima (da neće doći do obala EU), pa će se smanjiti pritisak. 

Emmanuel Macron | Autor : Reuters/Pixsell Foto: Reuters/Pixsell

Ipak, svima je istovremeno jasno da pritisak na migracijskim rutama trenutno uopće nije velik, daleko je od onog na vrhuncu krize, no politički pritisak je ogroman jer političke krize u Italiji i Njemačkoj tjeraju Europsko vijeće (EV) da pronađe rješenje i izbjegne kaos i svađe između država članica.

Predsjednik EV-a Donald Tusk u pozivu na summit upozorio je lidere da će, ne pronađu li rješenje koje jača sigurnost vanjskih granica, građani dovesti na vlast populiste čvrste ruke, što će tek biti opasno.

– Neki misle da sam preoštar u prijedlozima koji se tiču migracija. Ali, vjerujte mi, ne dogovorimo li se o njima, tek ćete vidjeti neke zaista oštre prijedloge nekih vrlo oštrih momaka – kaže Tusk. 

EU summit | Autor : Reuters/Pixsell Foto: Reuters/Pixsell

Mađarski premijer Viktor Orban na ulasku na summit izjavio je da tema nisu migracije, nego “obnova demokracije”. 

– Europski građani žele od svojih lidera da zaustave ilegalne migracije i osiguraju vanjske granice, ali ne dobivaju to što žele. Zato ovaj summit nije o migracijama, nego o obnovi demokracije u Europi – rekao je Orban.

– Zaštita vanjskih granica je nešto oko čega su sve države članice ujedinjene – rekla je njemačka kancelarka na ulasku. S time se slaže i Plenković: – Ako su vanjske granice dobro čuvane, onda će biti sve manje pokušaja nezakonitih migracija kroz naš teritorij. 

– Bitno je da pokušamo ostvariti konsenzus jer je samo europsko rješenje, kojeg će se svi pridržavati, jedini način da krenemo rješavati izazove koji su s nama posljednjih nekoliko godina, a očito je da će zbog demografskih trendova, siromaštva, ratova i nefunkcionirajućih država u Africi i na Srednjem Istoku taj trend biti i dalje prisutan – dodao je hrvatski premijer. 

Cerar: Lex Agrokor ne vrijedi u Sloveniji

Tehnički slovenski premijer Miro Cerar velik dio svoje izjave na ulasku na summit posvetio je Hrvatskoj. 

Rekao je da hrvatski zakon poznatiji kao Lex Agrokor ne vrijedi u Sloveniji, unatoč tome što ga je Vijeće EU prihvatilo spomenuti u nadležnoj europskoj Uredbi kao jedan od nacionalnih propisa koji se tiču insolventnosti. 

– Takva odluka Vijeća EU-a samo je tehnička verifikacija nekog akta. U Sloveniji taj zakon nije važeći. U Sloveniji je na snazi slovensko zakonodavstvo – rekao je Cerar, sugerirajući da oni koji tvrde drukčije (a među njima je ponajprije Plenković) “ili se pretvara da ne razumije europsko pravo ili to pravo doista ne razumije”. 

Odlazeći slovenski premijer također je najavio da će tužba Slovenije protiv Hrvatske pred Sudom EU zbog hrvatskog nepoštivanja arbitražne presude biti pokrenuta za tjedan ili dva. 

Cerar tvrdi da je u razgovoru s predsjednikom Europske komisije stekao dojam da je i samom Jean-Claudeu Junckeru “neugodno” zbog neutralnog stava koji je Komisija zauzela kad se odbila pridružiti Sloveniji u najavljenoj tužbi protiv Hrvatske pred Sudom EU.


IZVOR kliknite ovdje

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here