Prolosko blatoTužna sudbina raseljenih Ričica, koje je viši cilj projektom brane i akumulacijskog jezera Ričice nepovratno i nepotrebno razasuo diljem svijeta, u određenoj mjeri pogodila je i druge dijelove Imotske krajine. Primjerice, davne 1954. godine brojni su vlasnici zemljišta na području Prološkog blata preko noći ostali bez svoje zemlje, dobivši za istu simboličnu naknadu, ili ju uopće nisu željeli primiti. Cijena je bila jedne srdele, kako se tada govorilo. Naime, rješenjem bivšeg Narodnog odbora Kotara Imotski od 26. veljače 1954., u cijelosti potvrđenim rješenjem bivšeg Državnog sekretarijata za poslove opće uprave i budžet, Zagreb, od 30. ožujka 1954. godine, a na temelju osnovnog Zakona o eksproprijaciji iz 1947. godine, spomenuta zemlja je eksproprirana (izvlaštena) u korist općenarodne imovine, a za potrebe Narodnog odbora Kotara Imotski, u svrhu osnivanja loznog rasadnika i matičnjaka.

Sačekati bolje vrijeme

Novi Zakon o izvlaštenju iz 1994. godine, nakon prvih godina demokracije, omogućio je (između ostalih) bivšim vlasnicima zemlje u Prološkom blatu da mogu u roku od godine dana od stupanja na snagu ovog zakona (veljača 1994. godine), podnijeti zahtjev za ponovno određivanje naknade za oduzeta/eksproprirana zemljišta za koja im ranije nije isplaćena naknada. Isplata naknade tereti korisnika eksproprijacije, dakle osobu u čiju je korist nekretnina eksproprirana. Ako je on prestao postojati, naknada tereti njegovog pravnog slijednika. Prema važećim odredbama ovoga zakona, naknada za izvlaštenu (ekspropriranu) nekretninu određuje se u pravilu davanjem na ime naknade druge odgovarajuće nekretnine koja odgovara visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje u istoj općini ili gradu, kojom se vlasniku nekretnine koja se izvlašćuje omogućavaju isti uvjeti korištenja kakve je imao koristeći tu nekretninu. Ako korisnik izvlaštenja ne može osigurati takvu nekretninu, naknada se određuje u novcu u visini tržišne vrijednosti nekretnine.
Po ovom zakonu zaprimljeno je u roku oko 350 zahtjeva za ponovno određivanje naknade za oduzetu zemlju u Prološkom blatu. Od strane nadležnog tijela, tj. Službe za imovinsko-pravne poslove – Ispostava Imotski, zatraženi su stari spisi eksproprijacije od strane Povijesnog arhiva iz Splita te određeni spisi od Općinskog suda u Imotskom. Nakon uvida u iste riješen je određeni broj slučajeva, gdje je odbijen zahtjev iz razloga što je u postupku utvrđeno da je naknada, makar simbolična, ipak bila isplaćena. Za one slučajeve za koje je postojala mogućnost da bi se trebala odrediti naknada po tržišnoj cijeni, trebalo je prethodno imati osigurana sredstva. Kad se sa ovim problemom upoznalo nadležne, naputak je bio da se sačeka bolje vrijeme. U listopadu 1996. godine donesen je Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, koji je stupio na snagu 1. siječnja 1997. godine. Sad su opet prijašnji vlasnici zemlje u Prološkom blatu imali mogućnost podnijeti zahtjev za naknadu za zemlju oduzetu 1954. godine, kao što su to pravo imali i ostali bivši vlasnici na području cijele Imotske krajine, a čija je zemlja nacionalizirana, konfiscirana, arondirana ili oduzeta na drugi način (u Zakonu nabrojen 31 način oduzimanja). Većina prijašnjih vlasnika koji su već ranije podnijeli zahtjev po Zakonu o izvlaštenju, podnijeli su i po Zakonu o naknadi. Naime, Zakon o naknadi pretpostavlja da je naknada oduzeta po ranijim propisima do 1978. godine, bila simbolična, pa su sad zahtjev mogli podnijeti i bivši vlasnici kojima je naknada bila ranije isplaćena, kao i oni kojima nije bila nikad isplaćena. Međutim, svi prijašnji vlasnici, odnosno njihovi nasljednici zemlje u Prološkom blatu nisu podnijeli zahtjeve po jednom i po drugom zakonu, već samo po jednom, a za rješavanje svih zahtjeva je nadležno isto tijelo državne uprave te postoji velika mogućnost da se za zemljište koje se nalazi uz drugo zemljište, a oba su oduzeta na isti način 1954. godine, odredi naknada koja može biti bitno različita, ovisno rješava li se zahtjev podnesen po Zakonu o izvlaštenju ili po Zakonu o naknadi.

Sukob dvaju zakona

Naime, po Zakonu o naknadi za oduzetu imovinu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, naknada se određuje na način da se najprije ispita mogućnost naturalne restitucije  u svim slučajevima kad je imovinu fizički moguće vratiti prijašnjem vlasniku. Ako to nije moguće zbog stečenih prava trećih osoba ili drugih razloga predviđenih zakonom, naknada je u načelu isplata u vrijednosnim papirima. Međutim, prava iz ovog zakona se priznaju prijašnjem vlasniku, odnosno njegovim nasljednicima (samo prvoga nasljednog reda). Za poljoprivredno zemljište koje se ne vraća, po odredbama ovoga zakona, prijašnjem vlasniku pripada pravo na naknadu u obveznicama Republike Hrvatske. Obveznice glase na kune i isplative su u jednakim polugodišnjim obrocima tijekom 20 godina počevši od 01. siječnja 2000. godine. Visina naknade za oduzeta poljoprivredna zemljišta ne određuje se prema tržišnoj vrijednosti, već prema posebnom pravilniku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, koji je stupio na snagu u travnju 1998. godine. Prema ovom zakonu prijašnjem vlasniku kojem ne pripada pravo na vraćanje u vlasništvo ranije oduzetog zemljišta, ali mu pripada naknada u vrijednosnim papirima/obveznicama, ukupan iznos naknade utvrđen prema mjerilima ovog zakona ne može prelaziti iznos od 3.700.000,00 kn. Tako se visina naknade utvrđuje prema načelu ograničene naknade, odnosno jednadžbi u Zakonu N = 3.700.000,00 (1-0,9999998p) gdje je N = visina naknade u kunama, a p = vrijednost oduzete imovine u kunama). Kad se cijene iz navedenog pravilnika, ovisno o vrsti i kulturi zemljišta, uvrste u ovu jednadžbu, visina naknade za 1 m2 ne iznosi niti dvije kune. Uz ovo, podnositelj zahtjeva bi trebao snositi i troškove postupka (vještačenja).
Pitamo se gdje je tu obećano ispravljanje starih nepravdi?! Prije bi se moglo reći oživljavanje starih nepravdi. Dakle, što se tiče oduzete zemlje u Prološkom blatu, koja sad predstavlja jednu komasiranu gromadu koju koristi Imota, jedina prava utjeha bivšim vlasnicima bila bi izrada jednog dobrog programa iskorištavanja ovog zemljišta na opće zadovoljstvo svih ljudi Imotske krajine.

Povodom ove teme razgovor je obavljen u Službi za imovinsko-pravne poslove – Ispostava Imotski, sa imovinsko-pravnim referentom Mirjanom Barbić, dipl. iur.

Imotske novine, 25. prosinca 2008.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here