Labinska komunalna tvrtka ima više projekata od Zagreba

Posljednjih osam godina u Hrvatskoj je ugovoreno 5 tisuća projekata koji su se sufinancirali ili će se tek financirati sredstvima europskih fondova. U njihovoj pripremi sudjelovalo je tri tisuće različitih subjekata, državnih tvrtki i institucija, lokalnih jedinica te privatnih tvrtki i udruga. Ukupna vrijednost dosad ugovorenih projekata iznosi 4,1 milijardu eura. Udruga gradova prva je u Hrvatskoj na jednome mjestu prikupila sve podatke o dosad ugovorenim projektima te će ih danas objaviti na stranici udruge (www.udruga-gradova.hr). Baza će se redovito ažurirati novim informacijama.

Kapitalac Pelješki most

– Kako ne postoji objedinjena baza podataka iz koje se na jednom mjestu mogu izvući svi podaci o ugovorenim projektima, Udruga gradova odlučila je obilježiti pet godina hrvatskog članstva u EU objavom takve baze. Iz nje se jasno može vidjeti uspješnost u povlačenju sredstava u pojedinim sektorima i kod pojedinih razina državne vlasti – kaže Marko Ercegović, savjetnik Udruge gradova.

| Autor : VL Foto: VL

Prikupljeni podacipokazuju da je Hrvatski zavod za zapošljavanje pojedinačno pripremio najviše projekata koji se financiraju sredstvima Europske unije – njih 54, na drugom je mjestu Grad Rijeka s 39 projekata, a na trećem tvrtka Labin stan d.o.o s 29 projekata. Labinska komunalna tvrtka pripremila je više projekata i od zagrebačkog Gradskog stambeno-komunalnog gospodarstva (28), no u Labin je po toj osnovi ipak stiglo manje novca nego u zagrebačku komunalnu tvrtku, 1,3 milijuna eura prema 5,9 milijuna koliko je došlo u Zagreb. Tvrtka Labin stan u vlasništvu je grada Labina te je zadužena za upravljanje gradskim nekretninama, a na njezinu čelu nalazi se Dolores Sorić koja je ugodno iznenađena visokim plasmanom. Direktorica Sorić pojašnjava da je Labin stan dosad prijavio ili realizirao 60-ak projekata energetske obnove u Labinu pa su i ugovorena sredstva većinom namijenjena obnovi objekata u gradu.

– Odaziv građana i institucija na naše pozive je jako dobar i vjerujem da bi na idućim natječajima mogli prijaviti još više projekata – kazala je Sorić. Energetske obnove zgrada su, inače, najzastupljeniji europski projekti, te su ih većinom prijavljivale lokalne jedinice. Gleda li se vrijednost pojedinačnih projekata, kapitalac je Pelješki most za čiju će gradnju EU izdvojiti oko 357 milijuna kuna.

Hrvatske ceste su sa šest pojedinačnih projekata teških 433 milijuna eura najuspješniji ugovaratelj, a Pelješki most ugovoren je u njihovu resoru. Drugi je HŽ infrastruktura gdje stiže 370 milijuna eura za obnovu pruga, treći Hrvatski zavod za zapošljavanje (218 mil eura), četvrti Hamag-Bicro za sedam projekata teških 184 milijuna eura, a peti Zračna Luka Dubrovnik za koju je iz Bruxellesa stiglo 115 milijuna eura.

| Autor : VL Foto: VL

– Drago nam je što se pokazalo da lokalne jedinice imaju i znanja i kadrove da organiziraju projekte i povuku novac. Sustav lokalne uprave ugovorio je 27 posto sredstava i jedino država, odnosno velika javna poduzeća, imaju veći udio ugovorenih projekata – kaže Ercegović.

Zanemari li se glavni grad zemlje, u kojemu je sjedište državnih poduzeća i institucija, pozitivno su, kaže Ercegović, po dosad ugovorenim projektima odskočile tri sredine – područje Osječko-baranjske, Primorsko-goranske i Dubrovačke županije.

Bivši rektor riječkog Sveučilišta Pero Lučin ima razloga za zadovoljstvo jer se to Sveučilište nalazi u vrhu javnih institucija po povlačenju europskih sredstava, tik iznad znatno većeg zagrebačkog sveučilišta koje je ugovorilo projekte za 49,6 milijuna eura, a riječko za 48,1 milijun eura. Kako na listi nisu projekti ugovoreni prije 2010. godine, moguće je da bi Riječani pretekli Zagreb jer su prije 2010. godine dogovorili obnovu renesansne palače Moise na Cresu za 4,5 milijuna eura, koja će postati sveučilišni istraživački centar, a njezina se višegodišnja obnova privodi kraju.

– Osobno mislim da smo trebali više i bolje. Svi smo se malo pogubili i izgubili ritam u povlačenju, ne samo sveučilišta nego i druge institucije – kaže Pero Lučin koji kaže da su Riječani rano počeli s pripremama i stvorili kvalitetnu grupu mladih ljudi koja je ispregovarala važne projekte. Gradnja studentskog kampusa, studentskih domova i znanstvene opreme najveći je europski projekt riječkog sveučilišta, no Lučin kaže da ne treba stati, već pripremati nove, poput planiranog Centra za translacijsku medicinu vrijednog 25 milijuna eura.

Bolnice prednjače

Privatni sektor ne može se pohvaliti velikim uspjehom u ugovaranju sredstava jer je samo 7 posto dosad ugovorenih sredstava došlo preko projekata koje su ugovorila privatna poduzeća. Najuspješniji privatni ugovaratelj je Mate Rimac, koji je sa svojim Rimac automobilima pribavio 7,7 milijuna eura europskih sredstava.

Privatni sektor se uglavnom uključivao s projektima male vrijednosti jer se iz baze podataka vidi da se među 4912 ugovorenih projekata nalazi njih 1863 koji su došli od privatnih poduzeća ili obrtnika ukupne vrijednosti 302 milijuna eura.

Među prvih stotinu ugovaratelja nalazi se i puno bolnica, a dosad je najviše europskog novca ugovorila bolnica iz Varaždina: 13,6 milijuna eura, slijedi zagrebački KBC Sestara milosrdnica s 10,9 milijuna eura te Opća bolnica Bjelovar – 9,3 milijuna eura. Neprofitni sektor ugovorio je 155 milijuna eura. 
Udruga gradova očekuje da će njihova interaktivna karta povlačenja europskih sredstava potaknuti interes za sudjelovanje u novim projektima.

Iza projekata stoji suradnja sa županijom i dvogodišnji rad

Pedeset milijuna kuna vrijednim projektom izgradnje dnevne bolnice, odnosno jednodnevne kirurgije, Opća bolnica Varaždin planira smanjiti broj pacijenata na bolničkim odjelima i liste čekanja, a za poboljšanje palijativne skrbi osmišljen je projekt u Novom Marofu, za koji je osigurano još 51 milijun kuna. Tu je i energetska obnova zgrada, kupnja MR-a i drugo. U bolnici su prepoznali mogućnosti velikih ulaganja u zdravstveni sustav putem EU fondova i uključili se u izradu projekata. – Varaždinska županija se kao naš osnivač aktivno uključila u proces, omogućivši promjenom sistematizacije osnivanje posebne Središnje službe za projekte, fondove EU i akreditaciju. Na neposrednoj pripremi i praćenju projekata radi rukovoditelj Središnje službe u suradnji s ugovorenim vanjskim suradnicima koji su zaposlenicima bolnice operativna i upravljačka pomoć – kaže ravnatelj Nenad Kudelić, koji ključ uspjeha prije svega vidi u radu. – Iza projekata stoji dvogodišnji rad i priprema opsežne dokumentacije kao i suradnja s Varaždinskom županijom i Agencijom za razvoj Varaždinske županije te s nekoliko ministarstava – kaže on. (ib)

Usmjerenost Ruđera na uključivanje u projekte ključna je za uspjeh

Za vodeću poziciju Instituta Ruđer Bošković u Hrvatskoj po pitanju korištenja europskih fondova, svakako su najzaslužniji naši motivirani znanstvenici usmjereni na izvrsnu znanost što se i vidi u velikom broju uspješno realiziranih znanstvenih projekata. Uz njih, za ovaj je uspjeh svakako zaslužan i tim stručnjaka koji djeluje u sklopu Odjela za projekte i transfer znanja na IRB-u, i to kroz pružanje stručne pomoći i podrške istraživačima IRB-a u pripremi i provedbi projekata financiranih iz nacionalnih i međunarodnih fondova. Upravo je podrška ovog odjela, ali i drugih stručnih službi Instituta te naša usmjerenost na kreiranje procesa i pravila koja potiču projektne prijave i uspješne projekte, ključna za realiziranje velikog broja projekata financiranih europskim sredstvima. Trenutačno je u tijeku provedba 25 strukturnih i H2020 projekata ukupne vrijednosti oko 19 milijuna eura, dok je u pripremi njih još desetak, od kojih bih svakako istaknuo i O-ZIP kao ključan projekt za budućnost IRB-a, što će dodatno ojačati našu vodeću poziciju, izjavio je dr. sc. David Matthew Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković. (zv)


IZVOR kliknite ovdje

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.