Na unutarnjoj strani korice "Mosta" pregledno je otisnut sadržaj gdje se što nalazi da čitatelji mogu lako posegnuti za željenim sadržajem.
Prvi je tekst gosp. Dinka Aračića naslovljen jezično zanimljivo: Svetog Franje Božić, a ilustriran je dvjema fotografijama proloških Živih jaslica. Aračić je izvrstan poznavatelj Asiškog ubogara sv. Franje i tankoćutno je izrazio bit njegove duhovnosti, a fra Ljubo je u domove svojih londonskih vjernika fotografijama unio dah prološkog, imotskog i hrvatskog doživljaja Božića i otajstva Isusova otkupiteljskog dolaska u ljudski zemaljski svijet.
Vladimir Pavlinić piše o prvom hrvatskom blaženiku, Trogiraninu Augustinu Kažotiću, zagrebačkom biskupu koji je prije 306 godina proglašen blaženikom, a koji je ,,… uz Sveti Križ suzaštitnik Hrvatske katoličke misije u Londonu". Iz njegova pera izranja Kažotićev lik znanstvenika, biskupa, blaženika i utemeljitelja studija prava i teologije u Zagrebu.
O poslanju Crkve u svezi s useljenicima u Englesku i Wales piše Marija Pavlinić, naglašujući njezino značenje u kršćanskom prihvaćanju migranata i svekolikoj pomoći zagovarajući „pravednu i pravičnu, dobro upravljanu migrantsku politiku". O toj je temi s pomoćnim biskupom westminsterskim, msgr. Alanom Hopesom razgovarao za Most glasoviti Hrvat u Londonu, gosp. Krsto Cvijić. Naglašuje se značenje partnerskog odnosa župnika i misionara etničkih misija za stvaranje „Duhovne Crkve" u ovoj multietničkoj zemlji kao i za njegovanje vlastitih vrijednosti i liturgijskih posebnosti svake od njih. Razgovor je usporedno obznanjen dvojezično – na hrvatskome i engleskome. Tu je i kratka biografija msgr. Alana Hopesa i njegova božićna poruka vjernicima, također dvojezična. Most donosi i razgovor Marka Krznarića s gospodinom Joškom Parom, veleposlanikom RH u Ujedinjenom Kraljevstvu. Čitatelj upoznaje narav, sadržaj i odgovornost veleposlaničkog posla, strukturu hrvatskog iseljeništva, interese Britanaca u svezi s ulaganjem u Hrvatsku, kvalitetu života i izvrsnost pojedinaca u svim oblicima života i rada u Velikoj Britaniji te veleposlanikovo viđenje hrvatske zajednice i Hrvatske katoličke misije u Londonu. Veleposlanik Paro ističe fra Ljubinu energiju, dinamičnost, izdržljivost, upornost i hrabrost nadajući se „da će njegova misija djelovanjem vremenom nadrasti".
Fra Ljubomir Šimunović u zanimljivom je razgovoru predstavio gospodina Krstu Cvijića, uglednog novinara, nekoć urednika na BBC-u i u tjedniku The Economist, analitičara u londonskom Kraljevskom institutu za međunarodna pitanja i u Europskoj banci za obnovu i razvoj, Hrvata koji je glavninu života proveo u Londonu. O kakvoj je osobnosti riječ neka posvjedoči ova misao: ,,Voljko se osjećam i kao Hrvat i kao katolik svjestan da se ta dva moja identiteta uzajamno upotpunjuju. Iako su mi i jedan i drugi dani – jedan rođenjem, drugi krštenjem – imam osjećaj da sam ih oba slobodno odabrao." Vrijedi pročitati ovaj fra Ljubin razgovor da bismo upoznali ovoga znamenitoga londonskog našijenca. Na pitanje: Što ste naučili živeći u Londonu o britanskom društvu?, Cvijić odgovara: „Mnogo lijepog i pobudnoga. I to ne samo cijeniti život u demokraciji, zasnovanoj na vladavini prava, već i mnoge ovdašnje običaje, kao na primjer da se strpljivo čeka u redu, drži zadana riječ, promptno odgovara na pisma, pomno sluša sugovornika ne samo u javnoj diskusiji, nego i u privatnom razgovoru, i tako dalje."
Flora Turner-Vučetić, savjetnica za kulturu u našem londonskom Veleposlanstvu, piše o hrvatskoj kulturi i baštini u Ujedinjenom Kraljevstvu: glazbi, izložbama, simpozijima, predavanjima i predstavljanju novih knjiga te spominje više od 20 hrvatskih i engleskih kulturnih radnika.
O Londonu piše novinarka i veleposlanikova supruga, gospođa Jasna Paro. U ovom najmnogoljudnijem europskom gradu „zakona i slobode" gospođa Paro piše lepršavo, sugestivno uvjerljivo: „ …u Londonu živi više Škota nego u Škotskoj, više Iraca nego u Irskoj, više Židova nego u Palestini i više katolika nego u Rimu".
Već spomenuti Marko Krznarić piše i o Hrvatskoj mreži u Ujedinjenom Kraljevstvu (CSIPN) svrha koje je njezina promocija i poticaj. Riječ je o privatnoj neprofitnoj udruzi koja promiče „razvoj akademske, društvene i poslovne mreže između Hrvatske i …Ujedinjenog Kraljevstva", a okuplja ne samo Hrvate, nego i hrvatske prijatelje iz drugih naroda.
O životu naših djevojaka koje dolaze učiti engleski jezik pomažući u engleskim obiteljima piše Martina Kopričanec, jedna od njih.
Roland Jovanović – Barolda, arhitekt i povjesnik, piše o piscu i hrvatskom banu Ivanu Mažuraniću u svjetlu dnim, upornim tridesetogodišnjim naporom i stalnom borbom najviše pridonio stvaranju moderne Hrvatske". Autor deskriptivno osvjetljuje za hrvatsku povijest i hrvatsku državnost vrijeme od Mažuranićeva upisa na studij filozofije u Zagrebu 1833. do imenovanja hrvatskim banom 1873., navodeći niz zakona i reforma u sudstvu, upravi i školstvu koje je sam Mažuranić koncipirao i proveo u djelo.
Dr. Branko Franolić obznanjuje engleski tekst o glasovitom hrvatskom Dubrovčaninu Ruđeru Boškoviću, astronomu, matematičaru, fizičaru, filozofu i pjesniku, a Željko Toth o grobu hrvatskih pomoraca iz 1491. u Stonehamu. Godine 1976. organizirano je veliko hodočašće u Stoneham, gdje je došao i zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić. Toth spominje poimence glasovite Dubrovčane – trgovce i pomorce koji su se trajno nastanili u Londonu, a u britanskim arhivima čuva se i tužba zapovjednika mletačkog broda protiv stanovitog „Paskoja iz Dubrovnika", da je „po nagovoru svojih sunarodnjaka, koji žive u okolici Towera (London), odbio vratiti se u Mletke".
O svom londonskom hodočašću u Lourdes piše već spominjani Krsto Cvijić. Na kraju je kronologija iz Ljetopisa voditelja HKM- a, fra Ljubomira Šimunovića i nekrolog na engleskom jeziku posvećen Mary Doohan koja je svesrdno pomagala hrvatskom narodu u vrijeme našega Domovinskog rata.
Likovno opremljen kvalitetnim fotografijama, MOST HKM iz Londona zanimljivo je, raznovrsno i korisno štivo i pravi duhovni most između dviju kultura – hrvatske i engleske. Kao i svaki most, i ovaj fra Ljubin MOST spaja dvije obale dobrohotno premošćujući naslijeđene nesporazume za volju duhovnog zajedništva u Kristu.
Piše: Ivan JUROŠ