Njemački su policajci spremni doći u Sloveniju

Lideri 28 država članica EU dogovorili su se jučer oko 5 sati ujutro, nakon neprospavane noći, da će se unutar EU stvoriti “kontrolirani centri”, i to u zemljama koje su ih voljne izgraditi i u njih primiti neregularne migrante koji su doplovili do Italije ili neke druge članice EU na srednjemediteranskoj ruti. No, kad su se, nakon samo 4-5 sati sna, vratili na nastavak summita – ispostavilo se da nitko zapravo nije voljan graditi takve “kontrolirane centre” koje su maločas dogovorili.

Talijani, koji su preksinoć blokirali sve zaključke summita dok im EU ne izađe ususret, očekivali su da će interpretacija “kontroliranih centara unutar EU” biti takva da se ti centri grade i u nizu drugih članica, no interpretacija svih drugih država je da se ti centri grade u Italiji.

Pravo, a ne osjećaj

– U Hrvatskoj ih uopće neće biti, oni će biti tamo gdje će pristajati brodovi. Dakle, govori se o iskrcavanju ljudi s brodova. A brodovi uglavnom pristaju u Italiju i na Maltu – rekao je premijer Plenković.

Andrej Plenković | Autor : Reuters/Pixsell Foto: Reuters/Pixsell

Novi talijanski premijer Giuseppe Conte borio se za princip prema kojemu migranti koji dođu do Italije nisu samo odgovornost Italije nego zajednička odgovornost svih u EU. Jučer oko 5 legao je s uvjerenjem da je u toj borbi uspio: – Italija nakon ovog summita više nije sama – rekao je Conte.

Kad se probudio, pitali smo i Plenkovića: ima li hrvatska vlada od jutros osjećaj da dijeli zajedničku odgovornost za ilegalne migrante koji doplove do Italije?

– Nema u ovakvoj temi osjećaja, ima samo pravo. Ta ideja o nekakvom blokiranju zaključaka je bila (samo) formulacija našeg novog talijanskog kolege. Ta vrsta nekakvog medijskog pozicioniranja “dok ja ne dobijem nešto svoje neću pustiti ostalo” u samoj dvorani nikad nije dolazila u obzir. Dapače, djelovala mi je čak malo neobično, da budem dobar – rekao je Plenković.

Conte | Autor : Reuters/PIXSELL Foto: Reuters/PIXSELL ITALIJA NEZADOVOLJNA Premijer Giuseppe Conte nije dobio sve čemu se Italija nadala ne prihvaćajući, bar ne u potpunosti, europske zaključke

I francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je s talijanskim Conteom u gluho doba noći “draftirao” novi tekst zaključaka na inzistiranje Talijana, imao je interpretaciju kao i Plenković. Neki su gurali ideju da i Francuska bude prva zemlja prihvata migranata, rekao je Macron ne imenujući ali očito misleći na Italiju, no on je to odbio. Moguće je stoga nagađati da su Talijani gurali i ideju da niz drugih država, pa i Hrvatska, grade “kontrolirane centre” i u njih primaju migrante koji su doplovili do Italije, ali da je i hrvatski premijer to odbio.

– Međunarodno pravo je jasno kad je riječ o spašavanju na moru: mora biti odabrana luka u prvoj sigurnoj državi – rekao je Macron. Niti u jednom zamislivom slučaju to nije Hrvatska, a Macron je očito spokojan da to nije ni Francuska. – Jasna su pravila odgovornosti, koja je na prvim zemljama pristupa u EU. Ne dolazi u obzir da ovim dogovorom (zaključcima summita, op.a.) revidiramo te principe. Ali, tim zemljama, koje su odabrane zbog pomorskih propisa, moramo pokazati više solidarnosti i pružiti europsku skrb od prvog dana – dodao je francuski predsjednik.

Tek će se vidjeti je li političko-migracijska kriza u Italiji riješena ovakvim zaključkom summita kojim su svi dobili nešto malo, ali Talijani definitivno nisu dobili sve što su željeli. Upitan o Macronovoj izjavi da su “kontrolirani centri” samo u državama članicama prvog prihvata, ne i u drugim članicama, talijanski premijer je demantirao tu interpretaciju.

– Macron? Valjda je bio umoran. Ja to opovrgavam – rekao je Conte.

Rješenje krize u Njemačkoj?

Druga politička kriza povezana s migracijama, a to je kriza u Njemačkoj koju je summit imao ambiciju smiriti, možda je riješena formulacijom u zaključcima koja kaže da se sekundarna kretanja tražitelja azila prema Njemačkoj i drugim zemljama moraju zaustaviti boljom suradnjom između država članica.

Kancelarka Angela Merkel sklopila je tijekom summita načelne bilateralne i jedan trilateralni (njemačko-španjolski-grčki) dogovor o tome, što bi joj moglo pomoći da otkloni krizu u odnosima s CSU-om kod kuće.

No, pomalo kontroverzno iz hrvatske perspektive jer Slovenija nije vanjska granica Unije nego vanjska granica Schengenske zone, Merkel je na konferenciji za novinare rekla da su njemački granični policajci spremni pomoći u pooštrenju nadzora vanjske granice “kao na primjer u Sloveniji ili Bugarskoj”.

Puno govora o jedinstvu, no bez konkretnih rezultata na EU summitu o migracijama


IZVOR kliknite ovdje

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.