PretilostZnate li izračunati indeksa tjelesne mase? Kad počinje pretilost? Što je sagitalni promjer, a što visceralno masno tkivo? Zašto je opasnije od onog smještenog na nogama? A opseg vašeg struka? Koji parametri određuju prekomjernu težinu?

Težina, visina: izračunavanje indeksa tjelesne mase (ITM)
Opseg struka (cm)
Opseg bokova (cm)
Opseg struka/ opseg bokova = WHR (eng. Waist to hip ratio)

Što je to indeks tjelesne mase?

Indeks tjelesne mase je mjera koja se najčešće koristi za određivanje prekomjerne težine.
ITM= težina (kg)/visina 2/(m 2);

Npr. ITM= 80kg/1,85×1,85m=23,4 kg/m2

Prepoznavanje i dijagnosticiranje ugroženih bolesnika
Pretilost se definira kao stanje prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu. Indeks tjelesne mase (ITM) najprihvaćeniji je način određivanja prekomjerne težine i pretilosti, jer je jednostavan i dostupan u kliničkom okruženju. ITM se također usko povezuje uz smrtnost i bolesna stanja vezana uz pretilost. ITM se dobiva dijeljenjem tjelesne težine osobe izražene u kilogramima s kvadratom visine izražene u metrima.

Prema NIH smjernicama, bolesnik s indeksom tjelesne mase (ITM) između 25,0 i 29,9 ima prekomjernu tjelesnu težinu, a bolesnik s indeksom od 30 ili više je pretio. Značajan postotak bolesnika s ITM >= 27 ima barem jedno bolesno stanje, a šanse za nastanak višestrukih bolesnih stanja povećavaju se s porastom ITM-a.

Povišena vrijednost ITM-a vezana je uz rizik razvoja pojedinih bolesti, odnosno patoloških stanja:

{sidebar id=4}Šećernu bolest tip 2
Otpornost na inzulin
Dislipidemiju – poremećaj metabolizma masnoća
Hipertenziju – povišeni krvni tlak
Kardiovaskularne bolesti – bolesti srca i krvnih žila
Giht
Osteoartritis
Oboljenja žuči
Prestanak disanja u snu
Sindrom hiperventilacije
Maligna oboljenja

Raspodjela tjelesnih masnoća
Raspodjela tjelesnih masnoća također doprinosi povećanju rizika koji nastaju uslijed pretilosti. Tipična muška ili androidna raspodjela masnog tkiva očituje se u pretežitom nakupljanju masnoća oko struka i naziva se "jabukolikom" raspodjelom. U žena se masno tkivo najčešće nakuplja ispod struka, u gluteofemoralnoj regiji (donji dio trbuha, stražnjica, kukovi i bedra) te se takva raspodjela naziva "kruškolikom".

Visceralno masno tkivo i faktori rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti
Nakupljanje masnog tkiva u gornjemu dijelu tijela donosi veći rizik pobolijevanja i smrtnosti povezanih s debljinom, nego što je to kod nakupljanja masnog tkiva u donjem dijelu tijela. Postoje dokazi da je za povećani rizik odgovorno intra-abdominalno ili visceralno masno tkivo (nakupljeno u unutrašnjosti trbušne šupljine), a ne potkožno masno tkivo. Abdominalna ili androidna debljina nosi sa sobom veći rizik od razvoja hipertenzije, kardiovaskularnih bolesti, hiperinzulinemije, šećerne bolesti, moždanog udara, raka dojke i endometrija.

* Visceralno masno tkivo vezano je uz neosjetljivost na inzulin, što utječe na metabolizam ugljikohidrata, masti i lipoproteina.
* Kod osoba s visokom razinom visceralnog masnog tkiva nalazi pokazuju značajno povišenije razine triglicerida i značajno niže razine HDL kolesterola.

Omjer bokova i struka
Jednostavna metoda koja se najčešće koristi za ocjenu raspodjele masnog tkiva po pojedinim dijelovima tijela je omjer opsega bokova i struka – WHR (eng. Waist to hip ratio). Dobiva se mjerenjem opsega struka na najužem dijelu i opsega bokova na najširem dijelu (oko stražnjice) te dijeljenjem te dvije vrijednosti: opseg struka/opseg bokova. WHR vrijednost od 0,8 do 0,85 kod žena ili 0,95 do 1,0 kod muškaraca predstavlja povećani rizik za zdravlje.

Opseg struka
Postoje mišljenja da su opseg struka i sagitalni promjer točniji pokazatelji raspodjele masnog tkiva i zdravstvenih rizika od WHR-a. Opseg struka se primjerice smatra točnijim pokazateljem rizika za razvoj šećerne bolesti tipa 2, nego što je to WHR. Bray, autor djela Harrison’s Principles of Internal Medicine (1998), navodi da je opseg struka veći od 100 cm [39,4 in] kod muškaraca i veći od 90 cm [35,4 in] kod žena povezan s povećanom razinom triglicerida i smanjenom razinom HDL kolesterola u krvi. No opseg struka gubi na važnosti predviđanja kod bolesnika čiji je ITM veći od 35; stoga se ITM treba uzimati u obzir prilikom procjene sveukupnog rizika. Kako biste točno izmjerili opseg struka, najprije pronađite vrh zdjelične kosti. Prateći vodoravnu liniju oko trbuha izmjerite područje u razini kosti. Uvjerite se da vrpca za mjerenje nije prelabava ili prenapeta i da je paralelna s tlom.

Izvor:Dijagnosticiranje pretilosti

 

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here