Ricice, 010507. Foto safari Ricice. Foto: Branimir Boban. Na fotografiji:
Foto: Branimir Boban

Imotska krajina, vide to i mala djeca, opustošena je i devastirana na svim područjima. Ipak, dok se o rasipanju ljudskoga potencijala često da slušati ili čitati, gotovo je nemoguće naletjeti na brojke vezane uz stočni fond našega kraja. Zato smo odlučili malo pretresti ovu temu, usporediti današnje brojke s onima iz bliže i daljnje prošlosti, a slijedom navedenoga došli smo do – najblaže rečeno – zabrinjavajućih podataka.

Piše: Ante Lončar
Foto: Branimir Boban

Prva brojka koja upada u oči je 7.417. Naime, toliko je goveda bilo na području Imotske krajine 1971. godine. Budući da se ranije, u nekadašnjoj Jugoslaviji, svakih deset godina radio popis stanovništva, a paralelno s njim i popis stoke, ovu brojku možemo smatrati relevantnom. Usporedbe radi, a prema podacima koje smo dobili od strane Hrvatske poljoprivredne agencije, broj goveda na istom području u 2014. godini je  774, što znači da je broj krava u proteklih 40-ak godina smanjen za 10 puta.  Na području Imotske krajine 1971. godine bilo je „prijavljenih“ 1.620 konja, dok je već 1991. taj broj pao na 330. Za proteklih nekoliko godina nemamo podatke o broju kopitara, no sigurno je da bi ih i djeca osnovnoškolskoga uzrasta lako prebrojala. Nadalje, u oči je upao i broj svinja evidentiran  1971. godine, a zabilježeno je postojanje njih 3.762. Danas je broj svinja značajno veći.

Budući da je broj goveda, ovaca i koza iz godine u godinu u drastičnom opadanju, a broj svinja u porastu, sve upućuje na to da smo ranijih desetljeća jeli kvalitetnije domaće meso. Teletinu i bravetinu danas smo zamijenili slaninom. Pogledajte malo ove brojke iz tablica u privitcima, i vidjet ćete da smo u pravu.

Uzmemo li u obzir i činjenicu da se stanovništvo na području Imotske krajine 1971. primaklo brojci od 50.000, a danas nas je svega 30.000, jednostavnim matematičkim metodama zbrajanja i oduzimanja došli smo do toga da je, u prosjeku, godišnje 500 ljudi manje na području Imotske krajine. I dok nam se mladost rasipa po svijetu, mi koji smo ostali na djedovini dolazimo do zaključka: ostali smo i bez ljudi i bez živine. Egzodus je tih i sustavan, a šteta nepopravljiva!

[table id=9 /]

[table id=10 /]

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here