Stručnjaci: Američko uvođenje carina neće znatnije pogoditi Hrvatsku

Trgovinski se rat u svijetu ozbiljno zaoštrava, a glavni su akteri tri najveća svjetska ekonomska igrača: EU, SAD i Kina. U petak su Kina i SAD uveli međusobne 25-postotne carine, u ukupnom iznosu od 34 milijarde dolara. Pokretač tih trendova administracija je Donalda Trumpa, predana protekcionizmu. Od prvog dana lipnja EU, Meksiku i Kanadi Trump je tako uveo carine na aluminij i čelik, no domaći analitičari smatraju da carine, kako one SAD-a tako i one koje je uvela Unija, zasad ne bi trebale imati velik utjecaj na hrvatsko gospodarstvo.

Ograničen utjecaj

– U ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom SAD sudjeluje s približno 4% u izvozu i svega s oko 1% u uvozu, a izloženost Hrvatske prema SAD-u u industriji čelika i aluminija također je mala. Tako je od 2005. do 2017. udio hrvatskog izvoza željeza i čelika u SAD iznosio tek 0,1% ukupnog hrvatskog izvoza – kaže Gordi Sušić iz Direkcije za ekonomske analize Hrvatske narodne banke.

On isto tako dodaje i da se ne očekuju ni značajniji neizravni učinci jer zemlje u okruženju također ne izvoze puno u SAD.

Unija je osvetničkim carinama od 1. srpnja odgovorila na nekoliko proizvoda koje uvozi iz SAD-a. To su prije svega levisice, motocikli, sok od naranče i američki viski na koje su uvedene carine od 25 posto. Slično kao i s carinama koje je uveo Trump, Hrvatska zbog njih neće posebno patiti.

– Utjecaj uvođenja carina na cijene tih proizvoda u Hrvatskoj trebao bi biti vrlo ograničen, i to zbog male važnosti tih proizvoda u ukupnom uvozu Hrvatske iz SAD-a – opisuje Sušić i dodaje da se tim carinama obuhvaća tek neznatni dio ukupnog uvoza EU iz SAD-a, 2,8 mlrd. eura ili 0,2% ukupnog uvoza EU.

No ekonomski analitičar Hrvatske gospodarske komore Zvonimir Savić kaže da hrvatskom gospodarstvu više štete američke nego europske carine.

– Naravno, ne radi se samo o izravnim posljedicama uvođenja carina u SAD nego općenito o negativnoj atmosferi koja bi se mogla stvoriti nastavkom trgovinskog sukoba između SAD i EU. Naime, ovaj trgovinski rat događa se u osjetljivom trenutku za Hrvatsku s obzirom na to da je u protekle dvije godine robni izvoz u SAD udvostručen – objašnjava on.

Hrvatska je prošle godine u SAD izvezla 546 milijuna eura vrijedne robe, a još 2015. ta je brojka iznosila tek 269 milijuna. Iz te zemlje Hrvatska je pak u 2017. uvezla robe za 144 milijuna eura. Uz to, dodaje Savić, carine od 25 posto nikako ne znače povećanje cijene od 25 posto.

– Carine čine samo dio konačne cijene proizvoda. Pri uvozu iz udaljenih zemalja velik dio cijene čine troškovi transporta, zatim tuzemni porezi, marže, a cijene uvoza iz SAD-a posljednjih godina bitno određuje i kretanje tečaja dolara – objašnjava.

Trump je već najavio da bi mogao uvesti carine i na europske automobile. To je natjeralo Angelu Merkel da u četvrtak kaže da će podržati smanjenje carina na uvoz američkih automobila, koje su trenutačno četiri puta veće nego u SAD-u, 10 prema 2,5 posto, što je možda i prva Trumpova trgovinska pobjeda. Gordi Sušić smatra da bi carine na europske aute negativno utjecale na Njemačku, Nizozemsku, Italiju, Španjolsku i Francusku koje su i najveći proizvođači automobila. Isto tako, dodatno bi se kroz lance vrijednosti u automobilskoj industriji učinci carina mogli preliti i na realan rast drugih zemalja članica Unije, poput Slovačke, Češke, Mađarske.

Premala proizvodnja

Od potencijalno pozitivnih aspekata, objašnjava Zvonimir Savić iz HGK, misli se na to što bi neke zemlje radije uvozile iz Hrvatske nego iz zemalja čiju robu carine. – Međutim, proizvodnja i izvoz Hrvatske su premali da bi izvoznici mogli značajnije profitirati iz izmijenjenih tokova globalne trgovine – tvrdi on. Gordi Sušić opisuje kako bi eskalacija trgovinskog rata na globalnoj razini mogla tragično završiti. – Ona bi povećala gospodarsku neizvjesnost dovodeći do odgađanja potrošnje kod potrošača i ulaganja kod poduzeća. Financijski investitori također bi mogli smanjiti izloženost tržištu kapitala, smanjiti ponudu kredita i zahtijevati veću premiju za rizik. U uvjetima visoke financijske integracije povećana nesigurnost mogla bi povećati kolebljivost na financijskim tržištima – kaže Sušić.


IZVOR kliknite ovdje

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.